Stisak ruke Leonarda da Vincija i Fausta Vrančića

Sažetak dvaju predavanja održanih u sklopu projekta međunarodne suradnje Memorijalnog centra „Faust Vrančić“ i Kulturnog doma Gorizia u Italiji povodom petstote godišnjice smrti Leonarda da Vincija

Ovog nam se proljeća obratio gospodin Igor Komel, talijanski Slovenac, inače predsjednik Kulturnog doma Gorizia u Italiji, koji već godinama ljetuje na našem otoku, u svojoj vikendici u Šepurinama. Budući da je ove 2019. godine petstota obljetnica smrti slavnog Leonarda da Vincija, koju Kulturni dom obilježava projektom „Leonardo bez granica“, Igor je smatrao da bi to bila idealna prilika za suradnju, s obzirom da su Leonardo i naš Faust obojica bili izumitelji. 

Prvo predavanje održalo se kod nas u Memorijalnom centru 9. srpnja 2019. te je nakon uvodnih riječi o suradnji Igora Komela i Ivane Skočić, ravnateljice našeg Centra, predavanje održao Andrea Bellavite. Andrea, inače teolog, filozof i novinar, 

Screenshot (297)
Ivana Skočić, Andrea Bellavite, Zlatka Rodin i Igor Komel na terasi MC „Faust Vrančić“ u srpnju 2019.

trenutno obnaša dužnost gradonačelnika grada Aiello del Friuli, a ujedno je i veliki prijatelj Kulturnog doma u Goriziji. Njegovo predavanje o Leonardu da Vinciju nije se toliko ticalo Leonarda kao izumitelja i umjetnika, koliko je s filozofskog aspekta dalo pregled evolucije ljudskog genija kroz povijest, ističući pritom Leonarda kao utjelovljenog duha renesanse te je otvorilo i neka pitanja o budućnosti čovječanstva, što je potaklo interesantnu diskusiju s publikom. Moje predavanje baziralo se najviše na Faustovom izumiteljskom radu, a osvrnula sam se i na razlike i sličnosti  te poveznice između dvaju velikana. 

21. listopada 2019. gostovale smo u Goriziji, u Kulturnom domu. Ovaj put dobili smo pojačanje u vidu još jednog predavača – dipl. ing. građevinarstva Gorazd Humar, svojevremeno i predsjednik Europskog udruženja građevinskih inženjera, govorio je o Faustovoj ulozi u evoluciji mostova, ulozi koja nipošto nije bila beznačajna s obzirom da je Faust prvi dao ideje za ovješeni most, metalni most i žičaru. 

Screenshot (296)
Predavanje, Kulturni dom Gorizia, 21. listopada 2019.

FAUST I LEONARDO

Zanimljivo je da strani posjetitelji našeg centra, nakon što se kod nas po prvi put susretnu s likom i djelom Fausta Vrančića, dolaze do zaključka kako je Faust „hrvatski Leonardo“ te se čude kako za njega još do sad nisu čuli. Ono što najviše od svega povezuje Leonarda i Fausta jest padobran. Leonardo, uz svog suvremenika i zemljaka Francesca di Giorgia Martinija, među prvima daje crtež tj. ideju padobrana, međutim te dvije konstrukcije piramidalnog i stožastog oblika pokazuju se kao nefunkcionalne. Faustov padobran je dokazano prvi funkcionalni padobran u povijesti te ujedno i prvi koji je tiskan i objavljen u knjizi izuma.

Navedene činjenice nameću nam pitanje je li Faust bio upoznat s crtežima svojih prethodnika te potom slijedom tih ideja usavršio izum. Između Leonarda i Fausta cijelo je jedno stoljeće, preciznije rečeno Leonardo je od Fausta stariji 99 godina. Leonardova skica padobrana nalazi se u sklopu Atlantskog kodeksa, njegove najopsežnije zbirke rukopisa, koja se čuva u milanskoj Ambrosiani. Povijest tih rukopisa priča je za sebe, a značajnu ulogu u njoj odigrao je Giovanni Ambrogio Mazenta, izdanak imućne milanske obitelji, arhitekt i barnabit. Naime, Leonardo je svoje rukopise oporučno ostavio svom najdražem učeniku Francescu Melziju, no nakon Melzijeve smrti njegov nasljednik ne vodi računa o toj ostavštini te ona trune u potkrovlju njihove obiteljske vile. Sam Mazenta u svojoj je mladosti stjecajem okolnosti izvjesno  vrijeme bio u posjedu nekih od tih svezaka koji su potom došli u ruke Pompea Leonija, kipara koji je sebi  dao zadaću prikupiti što više Leonardovih rukopisa i koji su kao njegova ostavština konačno završili u Ambrosiani.  Mazenta je u zrelijoj dobi postao i glavar barnabita, crkvenog reda kojemu je pristupio naš Faust. Poznato je da su njih dvojica  prijateljevali i održavali prepisku te da mu je Faust čak poslao primjerak svoje Machinae novae na kojoj mu Mazenta svesrdno zahvaljuje. Dva barnabita, arhitekt Mazenta i izumitelj Vrančić zasigurno su imali mnogo zajedničkih tema za razgovor. 

Zlatka Rodin i Ivana Skočić s Leonardom u Goriziji

Jesu li se među njima našle Mazentine spoznaje o Leonardovim izumima nije nam poznato, ali na razgledavanje rukopisa Faust je zakasnio pokoje desetljeće. To priču o Faustovom padobranu čini još uzbudljivijom jer nam je možda ipak draže vjerovati kako je taj izum Faustova originalna zamisao na koju je došao samostalno.

FotoJet_Easy-Resize.com ov
Leonardo, Mazenta, Faust

Nezahvalno je uspoređivati dvojicu genija, no ilustracije radi zanimljivo je nabaciti pokoju usporedbu upravo zbog različitosti njihovih životnih okolnosti i puteva, ali i područja interesa. Leonardo je bio pučanin, Faust plemić; Leonardo samouk, dok je Faust studirao na prestižnom padovanskom sveučilištu; Leonardo je bio umjetnik, arhitekt i matematičar, Faust političar, diplomat, biskup; Leonardo samac posvećen istraživanjima, Faust obiteljski čovjek. Ono što im je zajedničko činjenica je da su obojica radila za velike vladare, Faust za Rudolfa II. Habsburga, Leonardo za Ludovika Sforzu i Cezarea Borgiu. Obojica su umrla u 67. godini života, svega nekoliko dana nakon svojih rođendana.

Leonardo je tijekom života osmislio nebrojen niz izuma kojima je anticipirao značajna otkrića iz područja mehanike, hidraulike i aerodinamike, no unatoč genijalnosti, velika većina njegovih djela fantastične su kreacije nezamislive i neupotrebljive u tadašnje vrijeme. U korist našem, domaćem geniju možemo reći da su Faustovi izumi svi do jednoga  funkcionalni, praktični i vrlo korisni običnom čovjeku u svakodnevnom životu. Faustova glavna preokupacija su načini pokretanja mlinskog kamenja svim mogućim, tada dostupnim izvorima energije, a za neke od tih mlinova imao je i patentne povlastice.

Poanta ovog predavanja nije bila umanjiti Leonarda, već Fausta uzdignuti kao ravnopravnog izumiteljima svjetskog glasa, prvenstveno zbog nas samih, da bi kao narod uvidjeli kakvog smo čovjeka dali, pa da ga s ponosom dalje možemo pokazivati svijetu. Stiskom ruke Leonarda da Vincija i Fausta Vrančića dajemo počast velikim izumiteljima i njihovim izumima povodom ove velike obljetnice, no ujedno stišćemo ruku suradnje i prijateljstva sa susjednim nam narodima s kojima smo stoljećima dijelili sličnu sudbinu.

Autor: Zlatka Rodin

Memorijalni centar

"Faust Vrančić"

Ulica I 1a

22233  Prvić Luka

otok Prvić

All rights reserved Memorijalni

centar "Faust Vrančić" 2019.

NEWSLETTER

Prijavite se na naš newsletter i

budite u toku s našim najnovijim

događanjima.

PRIJAVI SE

PRATITE NAS

KONTAKT

Projekt je sufinanciran iz
pretpristupnih fondova EU