O Faustu
1551. (Šibenik) - 1617. (Venecija)
Faustov život
Faust Vrančić rođen je 1551. godine u Šibeniku, u plemićkoj obitelji Vrančić koja je izvorno pripadala starom bosanskom plemstvu. U Šibenik se doselila u 14. st. gdje se vrlo brzo etablirala u gradskoj vlasti, ali i u visokoj politici Hrvatsko-ugarskog kraljevstva, najviše zahvaljujući rodbinskoj povezanosti sa obiteljima Statilić i Berislavić.
Faust je prvih deset godina života proveo između rodnog Šibenika i ljetnikovca na otoku Prviću gdje se obitelj u ljetnim mjesecima sklanjala od gradske vreve i žege, a povremeno i od epidemija kuge koja je nekoliko puta pogodila Šibenik. Da je Prvić ostavio velikog traga na mladog Fausta koji je cijeloga života osjećao nostalgiju prema rodnom kraju svjedoči i njegova težnja da se na njemu umirovi, koja je nažalost bila osujećena smrću što ga je zatekla u Veneciji.
Odatle je njegovo tijelo bilo prevezeno brodom, prvo u šibensku katedralu sv. Jakova, čiju je slavu pronio svijetom odavajući joj počast kao ukrasu rodnog mu kraju u svojoj čuvenoj Machinae novae. U njegovu je čast Ivan Tomko Mrnavić održao posmrtni govor u katedrali, a potom je Faust, po svojoj izričitoj oporučnoj želji, bio prevezen na otok njegova djetinjstva. Faustovo je tijelo, zajedno sa po jednim primjerkom svake njegove knjige, pokopano u župnoj crkvi sv. Marije od Milosti u Prvić Luci.
Negdje u dobi od 10 godina Faust napušta rodni grad u kojem je stekao početnu klasičnu naobrazbu, te odlazi u Požun (današnju Bratislavu) stricu Antunu, diplomatu i jegarskom biskupu, koji je s vremenom napredovao do položaja nadbiskupa i carskog namjesnika Ugarske. U to doba, kako piše Faustov otac Mihovil svome bratu Antunu, Faust je „dijete živa duha, lijepe i uistinu plemenite vanjštine; nije nerazuman niti djetinjasto zaigran, čini se da ima izgleda za značajniju budućnost…“ te ga moli da ga uzme k sebi kako „ne bi ovdje od djetinjstva upijao ove divlje običaje, nego da od malih nogu dobiva čistiju poduku i uči jezike“. Stric podržava i financira Faustovo daljnje obrazovanje, te ga upisuje na čuveno Sveučilište u Padovi gdje Faust studira pravo i filozofiju. U sklopu studija filozofije izučavao je matematiku i prirodnu filozofiju – preteču fizike – što je važno za razumijevanje znanstvene podloge nastanka njegovih izuma. Po završetku studija dvadesetdvogodišnji Faust odlazi stricu u Ugarsku, no ovaj umire nedugo po njegovu povratku. Jedno vrijeme boravi u Rimu gdje je primljen u hrvatsku bratovštinu sv. Jeronima. Nedugo zatim ženi se Marijom Zar/Zarensis s kojom ima kćer Albu Rosu i sina koji umire još kao dijete.
1579. godine postaje vojni zapovjednik grada Veszprema i upravitelj tamošnjih biskupskih imanja. Pretpostavlja se da je zahvaljujući tom iskustvu dobio prve poticaje i ideje za
oblikovanje tehničkih projekata i rješenja. Tu se zadržao dvije godine da bi 1581. postao tajnik na dvoru rimsko-njemačkog cara i hrvatsko-ugarskog kralja Rudolfa II. Habsburga u Pragu. Rudolf II., pokrovitelj umjetnosti i znanosti, zaljubljenik u astronomiju, astrologiju i alkemiju, na hradčanskom je dvoru okupljao najveće onodobne umove, što je imalo veliki utjecaj na Faustov rad. 1594., nekoliko mjeseci nakon bitke kod Siska, te osobnog gubitka – smrti supruge, napušta službu tajnika Rudolfa II. Napustivši Prag neko vrijeme boravi u Italiji i Dalmaciji no 1598. Rudolf II. ga ponovno zove u službu i imenuje ga biskupom Csanada te namjesnikom Ugarske i Transilvanije. Različiti izvori navode dvije godine kao moguće godine Faustova zaređenja – 1594. i 1600. Faust 1605. seli u Rim te se 1608. priključuje crkvenom redu Barnabita. Posljednjih desetak godina života najvećim se dijelom posvećuje pisanju i objavljivanju svojih radova.
Faustova postignuća
Hrvatski velikan i jedan od naših najsvestranijih humanista – polihistora Faust Vrančić zadužio nas je svojim postignućima iz mnogih područja. Bio je: pravnik, filozof, povjesničar, leksikograf, izumitelj, hagiograf i teolog. Ujedno je obnašao vrlo zahtjevne političke funkcije carskog tajnika, biskupa i carskog namjesnika za Ugarsku i Transilvaniju. Bio je obiteljski čovjek – suprug i otac, ali i svećenik posvećen kontemplaciji i razvijanju kršćanskih vrlina, što njegov životni put čini vrlo sadržajnim i interesantnim.
Njegov Rječnik pet najuglednijih europskih jezika – latinskog, talijanskog, njemačkog, dalmatinskog i mađarskog – prvi je hrvatski i prvi mađarski rječnik u povijesti. Objavljen je u Veneciji 1595. i smatra se temeljem hrvatske leksikografije.
U svojoj zbirci izuma Machinae novae ili Novi strojevi Faust na 49 bakroreza velikog formata opisuje 56 različitih uređaja i tehničkih konstrukcija. Pored njegova najpoznatijeg izuma – padobrana, istaknuto mjesto zauzimaju dvije skupine projekata – mostovi i mlinovi.
Tri su Faustova mosta izumi od velikog značaja jer se kao ideje prvi put pojavljuju u tehničkoj literaturi: most od zvonovine (bronce) – prva ideja mosta od metala u povijesti tehnike, most s jednim užetom – preteča moderne žičare te željezni most – prva ideja mosta ovješenog o lance. U skupini mlinova Faust opisuje čak 18 vrsta. Pokretani su vjetrom, vodenom masom, morskim strujama, ljudskim ili životinjskim pogonom. Faust uvodi inovacije u postojeću ideju mlina: vertikalnu osovinu, pomična krila, preteču turbine. Ostali izumi također su vrlo korisni u svakodnevnom životu: pile, preše, pumpe za vodu, satovi, a zanimljivo je da je Faust također i autor prvog amortizera u povijesti tehnnike. Za neke od svojih izuma Faust je imao povlastice koje jamče patentna prava, ishodovane od mletačkog dužda, što sugerira da je svoje izume eksploatirao na području današnje Dalmacije i/ili da ih je prodavao drugima, što ga uz sve gore navedeno čini i uspješnim poduzetnikom.
Autor je historiografskih i političkih rasprava, djela iz područja filozofskih disciplina – Logica nova i Ethica christiana, a napisao je i jedno djelo na materinskom jeziku – Život nikoliko izabranih divic – zbirku životopisa 12 ranokršćanskih mučenica posvećenu redovnicama plemkinjama benediktinskog samostana sv. Spasa u Šibeniku. Njegov rukopis Illiryca historia još leži neobjavljen u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Memorijalni centar
"Faust Vrančić"
Ulica I 1a
22233 Prvić Luka
otok Prvić
All rights reserved Memorijalni
centar "Faust Vrančić" 2024.
NEWSLETTER
Prijavite se na naš newsletter i
budite u toku s našim najnovijim
događanjima.
PRIJAVI SE
PRATITE NAS
KONTAKT
- +385 (0)91 524 0739
- +385 (0)22 448-128
- ravnateljica@mc-faustvrancic.com
